Božićna priča


Petra Šala, 2w prosinac, 2016.

O adventskoj "čaroliji"- iz prve ruke

U prosincu su učenici naše škole, u sklopu predmeta etike i vjeronauka, zajedno s nastavnicama Božicom Mostečak- Ranogajec i Marijom Samardžijom otišli na "teren" istražiti je li uistinu adventska "čarolija" naše metropole najljepša u Europi ili je samo riječ o dobrom marketingu. Zanimalo ih je u kojoj mjeri je prisutan blagdanski, ali i potrošački duh te ljepota i kič na božićnim sajmovima u središtu grada. Razgledavali su suvenire, raspitivali se o cijeni i zemlji podrijetla, kušali fritule i toplu čokoladu te se smijali natpisu iznad bijele drvene kućice gdje se prodaje "domaća" hrana: "Sve ima svoj kraj, samo kobasica ima dva kraja". Zaključili su da je naš grad lijepo ukrašen, ali da se prava ljepota i božićna radost ipak krije negdje drugdje: u zajedništvu s obitelji, toplini doma, dijeljenju, poklonima koje smo sami izradili i u otvorenu srcu za bližnjega.

Razgovarali smo i o najzastupljenijim motivima na božićnim sajmovima, ali i u našim domovima, njihovu značenju, simbolici i porukama pa prosljeđujemo djelić naših mudrosti.

Danas se na svakom koraku nalaze anđeli. Postali su planetarno popularni zahvaljujući religioznosti novog doba koja ih je prisvojila. Po njoj "energetska bića" vole, pomažu, sve okreću na dobro i ispunjavaju želje. Vjernici dobro znaju da anđeli kao duhovna, netjelesna bića postoje i suputnici su koje nam je Bog podario. Biblija kaže da su anđeli posrednici između Boga i čovjeka. Njihova je uloga u božićnom otajstvu važna, ali ne i središnja. Oni su Božji glasnici, ukazuju se iznad betlehemske špilje, bdiju nad Djetetom i pjesmom izražavaju radost.

Božićne je jaslice, prema predaji, prvi postavio sveti Franjo Asiški 1223. godine u jednoj špilji kraj mjesta Greccio u Italiji. U njima je bilo živo dijete kao simbol novorođenog Krista te vol i magarac. Najstarije hrvatske jaslice su iz 17. stoljeća i čuvaju se na otoku Košljunu. S vremenom su prikaz Kristova rođenja upotpunili Marija, Josip, pastiri, anđeli, mudraci, ovce, deve i prigodni krajolik. Zbog svoje simbolike i vjerske poruke prisutne su kroz božićno vrijeme u gotovo svakom domu. Jaslice poručuju da Bog neizmjerno ljubi čovjeka i silazi k njemu na zemlju te da je za radost srca i duše potrebno duhovno, a ne materijalno blago.

Na Badnjak se u domove unosi božićno drvce i stavlja na "počasno" mjesto. Kićenje bora u našoj se domovini proširilo sredinom 19. stoljeća pod utjecajem njemačke tradicije. Božićno se drvce oduvijek ukrašavalo: voćem, slasticama, ukrasima izrađenim od papira, komadićima vate, voska te posebnim figuricama i ukrasima. Na njegov vrh se stavljala betlehemska zvijezda, a po granama svjećice. Poziva na zajedništvo jer u njegovu uljepšavanju sudjeluje čitava obitelj, upija miris borovine i pjeva izvorne božićne pjesme. Njegova je prisutnost veoma značajna jer drvo simbolizira život dok zelenilo i zimzelene grančice označavaju životnu snagu uslijed zimskog mrtvila prirode.

Izvorno ne potječe iz katoličke tradicije i nije liturgijski propisan, ali je zbog svoje simbolike postao zaštitni znak adventskog vremena. Najpoželjnije je da ga vjernici sami pletu od zimzelenih grančica u obliku kruga ili prstena, a što simbolizira vječnost i vjernost. Vjernicima poručuje da trebaju biti strpljivi u čekanju: Kristova rođenja, ali i ponovnog dolaska. Četiri svijeće se pale postupno (svake adventske nedjelje po jedna), čime se pojačava radost nadolazećeg blagdana. Poput sata koji otkucava podsjeća nas i opominje jesmo li "poravnali staze" i "pripravili put" za najdražeg gosta.

Blagdanu svetog Nikole ili Nikolinju posebno se raduju najmlađi. Večer prije marljivo čiste svoje čizmice i stavljaju ih u prozor nestrpljivo iščekujući jutro i darove u njima. Taj zaštitnik mornara i svih putnika rodio se u današnjoj Turskoj i bio je ranokršćanski biskup. Živio je u teškim vremenima pri čemu je širio dobrotu, ljubav te pomagao drugima. Prema nekim pripovijestima, noću je potajno ubacivao kroz prozor darove siromašnim ljudima. Po uzoru na njega zadržan je običaj darivanja djece, ali koji slijedi trag Božjeg darivanja ljudima. S vremenom je istinski čin darivanja i radovanja malim stvarima potisnula potrošačka groznica pa je na "scenu" uveden Djed Božićnjak, dobroćudni djedica duge bijele brade s crvenom kapom na glavi čije su ruke i saonice pune darova za djecu.

Božić je blagdan svjetla. Dijete je svojim rođenjem raspršilo tamu betlehemske noći i obasjalo svijet. Zvijezda je sjala iznad štalice, obasjavala čudesan prizor i vodila mudrace do Krista. Danas se na štandovima nude električne lampice svih vrsta: u bojama, bijele, ledene, u obliku zvjezdica, riže, one koje vise, trepere... Lampice su rasprostrte po kućama, drveću, osvjetljuju metropole, sela i trgove do te mjere da se ponegdje uslijed silnog blještavila i svjetlosti zaboravi upaliti svijeća u srcu.


Marija Samardžija prosinac, 2016.

Izlet u Budimpeštu

Obilazak Budimpešte započeli smo s budimske strane, šetajući se gradskom Citadelom s koje se pružao panoramski pogled na Dunav i dva dijela grada –Budim i Peštu. Nastavili smo panoramski obilazak autobusom i prešli preko Szecheny mosta na peštansku stranu. Nastavili smo šetnju gradom i glavnom trgovačkom ulicom Vaci te upoznali božićni sajam. Također smo se prošetali Trgom heroja i upoznali s najvećih arhitektonskim pothvatima ovoga grada, nastalih za vrijeme obilježavanja 1000 godina postojanja mađarske države.

Drugog dana izleta otišli smo u detaljnije razgledavanje Budima – Kraljevska palača, crkva sv. Matijaša i Ribarska tvrđava s lijepim pogledom na Budimpeštu i njene mostove. Toga popodneva otišli smo i na vožnju brodom po Dunavu. Prilikom vožnje najviše nas je dojmio osvijetljeni Parlament, drugi po veličini u Europi. Treći dan izleta odjavili smo se iz hotela i krenuli prema obližnjem trgovačkom centru, u sklopu kojega se nalazi Tropicarium akvarij s egzotičnim ribama, a popodne smo proveli u Szentendresu, malenom baroknom gradiću udaljenom oko 20 kilometara od Budimpešte prije povratka u Zagreb.


Dubravka Štiglić, Petra Šala prosinac, 2016.

Božićna radionica

Potaknuti predblagdanskim ugođajem učenici prvih razreda zasukali su rukave i krenuli u izradu božićnih čestitki.

Kreativni, veseli i puni blagdanskog duha šalju poruke mira, radosti, sreće i blagostanja svojim profesorima, prijateljima, učenicima ostalih razreda i svim ljudima dobre volje.


Ana Magašić prosinac, 2016.

Ususret kraju godine

Advent je vrijeme radosti, zajedništva i darivanja. Darujmo najdraže, osmijehom i dobrotom.

Želim vam sretan Božić i uspješnu Novu Godinu.


Božica Mostečak-Ranogajec prosinac, 2016.

Park Ribnjak

Parkovi, mjesto odmora i zabave, bijeg od buke i užurbanosti gradskog života. Očuvanje parkova obaveza je pojedinca i zajednice.

"Misli globalno, djeluj lokalno" ( Prijatelji Zemlje )


Božica Mostečak-Ranogajec, Marija Samardžija
prosinac, 2016.

Muzej grada Zagreba

Učenici su posjetili Muzej grada Zagreba i njegov stalni postav. Kronološki postavljen, muzej stvara portret grada u svim njegovim aspektima – od politike i gospodarstva do kulture i svakodnevnog života. Svako povijesno razdoblje predstavljeno je povijesnim izvorima karakterističnima za grad Zagreb. Posjet je organiziran u sklopu terenske nastave iz povijesti i hrvatskog jezika, koja će se vrednovati kroz učeničke radove koji se predaju na nastavi.


Dubravka Štiglić studeni, 2016.

Zdrav način života

Prema procjenama SZO-a i UNAIDS-a iz 2015. godine, u svijetu je s HIV infekcijom ukupno živjelo 36,7 milijuna ljudi od čega je bilo 2,1 milijuna novih slučajeva zaraze HIV-om. Od posljedica AIDS-a umrlo je 1,1 milijun ljudi. Ovi poražavajući podaci iz godine u godinu rastu, a kako bi se potakla svijest javnosti već dvadeset i osmi put zaredom u svijetu se 1. prosinca obilježava Svjetski dan AIDS-a.

Pročitajte više na stranici srednja.hr.


Adriana Ivandić studeni, 2016.

Arheološki muzej

Učenici 2. razreda gimnazije i web dizajna posjetili su Arheološki muzej u gradu Zagrebu. Muzej je koncipiran tako da se izložba odvije na tri kata; 3. kat sadržava izložbu pretpovijesti i Egipta, 2. kat predmete iz antike te 1. kat ima privremenu izložbu - srednji vijek.

Imali smo priliku vidjeti: razni nakit, mumiju, faraone, oruđe, posuđe te mnoštvo drugih stvari koje pripadaju gore navedenim razdobljima.


Maja Junašević studeni, 2016.