učenikov uradak čijom se izradbom i obranom provjeravaju, vrjednuju i ocjenjuju učenikove strukovne, odnosno umjetničke kompetencije koje se stječu obrazovanjem prema stručno-teorijskim i praktičnim dijelovima određenih nastavnih planova i programa.
Učenik je dužan pisani dio izradbe, koju je prihvatio mentor, predati u urudžbeni zapisnik ustanove najkasnije 10 dana prije obrane.
Može joj pristupiti učenik:
Učenik prezentira završni rad u obliku obrane ili javnoga nastupa pred povjerenstvom za obranu završnoga rada.
Traje do 30 minuta.
obratite se svojim strukovnim profesorima u školi.
Učenik odabire temu iz ponuđenih ili samostalno predlaže svoju temu koju mentor mora odobriti.
Učenik uz mentora definira sadržaj i strukturu završnog rada.
Mentor objasni što se očekuje od pojedine teme - definirati zadatak, predložiti literaturu, dati pojašnjenja, dogovoriti termine konzultacija.
U razdoblju od dana prijave teme pa sve do dana prihvaćanja izradbe i prijedloga ocjene, učenik izrađuje završni rad pod stručnim vodstvom mentora. Izrada počinje prikupljanjem literature, udžbenika, članaka iz časopisa te informacija s interneta ili baza podataka koji obrađuju odabranu tematiku. Proučavanje stručne literature nužan je preduvjet za daljnji samostalan rad učenika.
Tijekom izradbe i pisanja rada, učenik je dužan najmanje pet puta (u pravilu jednom mjesečno tijekom izrade rada), konzultirati se s mentorom koji prati rad učenika i pomaže mu savjetima, a može zahtijevati doradu, izmjenu ili dopunu završnog rada. Učenik je dužan postupati po uputama mentora, a o svemu se vodi evidencija.
Završni rad treba sadržavati 10 - 20 stranica teksta.
Završni rad mora biti napravljen prema pravilima za izradu i prihvaćen od strane mentora.
Učenik može pristupiti obrani ako je s uspjehom završio zadnju obrazovnu godinu.
Izlaganje i prezentacija završnog rada traju 10 do 30 minuta - učenik izlaže zadaću i osnovnu problematiku rada i zaključke do kojih je došao. Poslije izlaganja članovi povjerenstva postavljaju pitanja učeniku.
Završni rad sastoji se od sljedećih cjelina:
Sadrži naziv škole, nastavni predmet, naziv teme, mjesto, nadnevak, ime i prezime učenika, ime i prezime mentora, razredni odjel i program.
Ne označava se rednim brojem.
Nije dozvoljeno ubacivanje slika.
Sadržaj predstavlja tematski prikaz rada i daje uvid u stranice rada na kojima se nalaze naslovi cjelina, poglavlja, odjeljaka. Sadržaj se stavlja odmah iza naslovnice.
Ne označava se rednim brojem.
Od uvoda kreće numeriranje stranica i to arapskim brojem 3. U njemu učenik treba jasno odrediti problem koji će obrađivati, istaknuti razloge zbog kojih je odabrao ovu temu, izložiti način obrade teme i strukturu rada.
Ukoliko koristi određene neuobičajene izraze, kratice i sl., treba ih u uvodnom dijelu pojasniti u obliku legende.
Uvod ne bi trebao prelaziti opseg od jedne do dvije stranice.
Uvod se piše na kraju, tek kada je napisana razrada teme.
Glavni dio ili razrada teme, ukoliko to tema dopušta, sastoji se od sljedećih dijelova:
Cjelokupan sadržaj teksta u radu treba biti smisleno raspoređen.
Ako dio rada iziskuje da ga se dopuni tablicama, grafikonima ili slikovnim prikazima, tada je potrebno svaku tablicu, grafikon ili sliku obilježiti brojem i ispod navesti izvor. Kada svaku tablicu, grafikon ili sliku numeriraš (obilježiš brojem), bit će ti lakše u tekstu na nju uputiti napomenom npr. "vidi sliku 1.".
Nije poželjno da u završnome radu stoje slike tek "za ukras", već je dobro da one budu u funkciji pojašnjavanja, ilustriranja pisanoga sadržaja.
Tijekom pisanja završnog rada mogu se koristiti citati i bilješke koji potkrepljuju napisani sadržaj. Prilikom navođenja izvora potrebno je označiti citirani tekst i to brojčanom oznakom na kraju citiranog teksta. U fusnotama treba ispravno i ujednačeno navesti izvore - naznačiti odakle je citirano.
Zaključak je završni dio rada, koji proizlazi iz izloženog u glavnome dijelu rada. U njega se ne unose novi podatci, dovoljna je jedna stranica; naglašavaju se samo najvažniji rezultati i praktični značaj rada.
Također su predložena moguća daljnja poboljšanja, odnosno modifikacije.
Zaključak mora započeti na posebnoj stranici i numerira se.
Izvori za pisanje završnog rada bit će uglavnom knjige, leksikoni, enciklopedije, časopisi, odnosno članci iz časopisa, internet.
Sve izvore treba na kraju završnog rada u popisu literature, popisati po abecednom redu autora.
Prilozi su obično tablice, slike, ilustracije, crteži koji zauzimaju cijelu stranicu. Ove se stranice ne numeriraju. Na kraju radnje treba dati popis priloga s nazivima. Stranice na kojima se nalazi tekst i crtež, grafikon, ilustracija i sl. ne smatraju se prilogom, nego redovnom stranicom.
Ispunjen, potpisan od mentora, umetnuti na samom kraju završnog rada.
Broj stranica završnog rada je 10 - 20 stranica čistog teksta. U taj broj ulaze samo uvod, razrada teme i zaključak.
Za pisanje završnog rada preporuča se koristiti jedan od fontova: Arial, Tahoma, Georgia i drugi koji se mogu lako čitati; veličine 12 točaka (pt) na papiru formata A4.
Naslovi i podnaslovi su veličine 14 točaka (pt), a naslov na naslovnici je veličine 20 točaka (pt).
Odabrani font mora se primjenjivati na cijeli tekst završnog rada. Svakako treba izbjegavati vrstu i oblik slova koja djeluju dekorativno ili ukrasno i koja više odgovaraju reklami i propagandi negoli ozbiljnom radu.
Standardni prored za završni rad je 1,5.
Stranice završnog rada trebaju biti pravilno označene. Umeću se automatski u zaglavlje (header) ili podnožje (footer).
Također, pri obradi teksta voditi računa o sljedećem:
Kad prikupiš literaturu slijedi proučavanje građe i čitanje literature te vođenje bilješki. Proučavanje stručne literature je nužan preduvjet daljnjeg samostalnog rada. Nakon proučene stručne literature napravi koncepciju (strukturu) završnog rada: definiraj osnovne cjeline/poglavlja o kojima ćeš pisati: uvod – razrada teme – zaključak.
Pokaži svoj koncept mentoru i s njim dogovori konačnu strukturu rada.
Napraviš li unaprijed koncepciju s jasnom raspodjelom poglavlja i potpoglavlja, bit će ti lakše i preglednije pisati rad i odrediti opseg pojedinih cjelina.
Dok čitaš literaturu, pravi bilješke – sažetke pročitanoga i zapiši u kojem bi dijelu rada te sadržaje mogao upotrijebiti. Pokušaj pročitanu literaturu samostalno preoblikovati, izraziti načinom koji je tebi i tvome stilu izražavanja bliskiji i razumljiviji.
Tako se pisanje rada neće pretvori u puko prepisivanje tuđih misli - što uostalom nije ni dopušteno. To će, naravno, zahtijevati nešto više truda, ali će ti biti kudikamo korisnije.
Preporuča se da se redovito savjetuješ sa svojim mentorom, postupno mu predaješ manje dijelove napisanoga rada koje će on pregledati, ispraviti i s tobom prokomentirati. Tako se neće dogoditi da u posljednji čas predaš rad koji možda vrvi pogreškama, kojemu je tema nedostatno obrađena ili čak promašena.
Pisanje je teško, ali nemoj previdjeti poteškoće i važnost uređivanja vlastitog djela prije nego što dopustiš drugima da ga vide. Evo kako.
Do kraja sljedećih 60 minuta bit ćeš izložen mnogim idejama, od kojih ćeš neke uvrstiti u svoj vlastiti repertoar, a one će ti osigurati maksimalnu priliku da ljudi s kojim razgovaraš cijene i prihvaćaju tvoje ideje.
27.09.2024.
objava tema za završni rad
31.10.2024.
izbor teme za završni rad
18.12.2024.
predaja koncepta završnog rada
27.03.2025.
prijava za obranu završnog rada u ljetnom ispitnom roku
25.04.2025.
predaja završenog završnog rada mentoru
20.05.2025.
objava prostorija i imena učenika za obranu
27.05. - 29.05.2025.
obrana završnog rada u ljetnom ispitnom roku
09.06.2025.
podjela svjedodžbi o završnom radu
07.07.2025.
prijava za obranu završnog u jesenskom ispitnom roku
20.08.2025.
predaja završenog završnog rada mentoru
21.08.2025.
objava prostorija i imena učenika za obranu
26.08.2025.
obrana završnog rada u jesenskom ispitnom roku
28.08.2025.
podjela svjedodžbi o završnom radu
Fizioterapeutski tehničar - fizioterapeutski kabinet
TBD
Web dizajner - informatički kabinet uč.br. 6
TBD